- Piše
- Zvonko Pavić
Strategija razvoja Babine Grede utemeljena je na održivom gospodarstvu, primjeni inovativnih tehnologija, pametnoj poljoprivredi, razvoju kontinentalnog turizma i uključivanju građana treće dobi u što više aktivnosti.
Piše Zvonko Pavić/ 
Općina Babina Greda odabrana je između 734 kandidata iz 25 država članica Europske unije koji su sudjelovali na natječaju u europskom projektu „Pametne ruralne zajednice“
(www.smartrural21.eu/villages) kao hrvatska lokacija na kojoj će se demonstrirati primjena pristupa pametnog sela u razvoju ruralnih područja. Cilj projekta, koji će trajati tri godine, je steći iskustva koja bi mogla biti važna za podršku tom pristupu u okviru ostvarenja Zajedničke poljoprivredne politike EU. Odabrana mjesta kandidati će uz pomoć stručnjaka te putem međusobnih studijskih posjeta razviti “Strategiju pametnog sela” i započeti s implementacijom odabranih aktivnosti.
Pet smjerova, 45 projekata / aktivnosti
Babina Greda je jedina općina u Hrvatskoj koja je prošla na tom posebnom natječaju Europske komisije, kao što se vidi iz broja prijavljenih kandidata, iznimno jakoj konkurenciji, zajedno s još petnaest općina/naselja iz drugih zemalja Europske unije. Uspjeh na tom natječaju toliko je osokolio općinski tim u Babinoj Gredi, predvođen načelnikom Josipom Krnićem i pročelnikom Tomislavom Kopićem, da je svoju strategiju razvoja u pametno selo pretvorio u sveobuhvatnu strategiju razvoja u slijedećih sedam godina (Babina Greda 2021.- 2027.). Strategija razvoja Babine Grede ide istodobno u nekoliko smjerova – održivo gospodarstvo, inovativne tehnologije, pametna poljoprivreda, razvoj kontinentalnog turizma, uključivanje građana treće dobi. U tim smjerovima razrađeno je 45 različitih aktivnosti.
Želje svih Babogređana
Među prvima su projekti koji su se već počeli realizirati, primjerice, projekt s Fakultetom agrotehničkih znanosti iz Osijeka u kojem se istražuje primjena insekticida i drugih preparata razvijenih na prirodnoj bazi, koji povećavaju prinose usjeva za 15-20 posto. Što se tiče mladih, kao i u općini Rakovec u Zagrebačkoj županiji, i tu će se krenuti od osnovne škole koja će biti opremljena suvremenim kabinetima i opremom potrebnom za učenje robotike i primjenu drugih novih tehnologija.
„U procesu izrade Strategije razvoja Babine Grede sudjelovalo je po desetak predstavnika svih ciljanih skupina mještana, od mladih, poljoprivrednika do umirovljenika, a pomogli su nam konzultanti koje nam je dodijelila Europska komisija, pod vodstvom nacionalnog koordinatora projekta, profesora Aleksandra Lukića sa zagrebačkog Fakulteta prirodoslovno – matematički fakultet, geografski odsjek – voditelj doktorskog studija”, kaže načelnik općine, Josip Krnić.
Ako Strategija razvoja Općine Babine Grede 2021.-2027. bude izabrana među dvije najbolje, Europska komisija će izravno financirati njenu provedbu. I stvarno se tome nadamo, kako bi se što više tih ideja što prije ostvarilo. Naime, na popisu projekata koje ljudi iz Babine Grede žele realizirati su umrežavanje poljoprivrednika s područja općine – kako jednih s drugima tako i sa stručnjacima koji su im potrebni; uvođenje sustava nadzora usjeva i njiva dronovima putem aplikacije na računalu/mobitelu – „To bi našim poljoprivrednicima uštedjelo puno vremena jer ne bi morali često ići u polje kao sada, snimak iz drona će moći pogledati i agronom će im moći dati potrebne savjete. Također treba spomenuti i ekološku proizvodnju i tretiranje usjeva sa biofungicidima (nova rješenja za suzbijanje bolesti) u suradnji sa faklutetom Agrobiotehničkim znanosti Osijek”, objašnjava Tomislav Kopić, pročelnik općine Babina Greda.
Uključivanje građana treće dobi
Slijedeći vrlo zanimljiv projekt naveden u Strategiji je i mala tvornica tjestenine, koja bi koristila lokalne sirovine i zaposlila žene starije od pedeset godina, koje su manje konkurentne na tržištu rada. Tvornica tjestenine bi povezala i veći broj lokalnih OPG-ova koji će se baviti proizvodnjom ekoloških jaja za tu tvornicu, uz ostale potrebne sirovine. Usto, u Babinoj Gredi se nalazi gotovo dvije trećine stočnog fonda Vukovarsko-srijemske županije pa će se u sklopu Strategije razvoja za slijedeće sedmogodišnje razdoblje pokušati napraviti i poseban pogon za obradu mesa. U Babinoj Gredi se gradi i tvornica auto dijelova, koja će imati djelomično robotizirane pogone, a Zadruga branitelja FENIKS kandidirala je na EU fondove izgradnju sušare za sušenje mesnih proizvoda tj. kulina, a sustave grijanja staklenika u kojima se uzgajaju šparoge koje će na tržnice dolaziti i do dva mjeseca ranije od sezone je već odradila i se čeka urod.
Nedostatak može biti prednost
Babina Greda je danas jedna od najmanje razvijenih općina u Hrvatskoj. To je mana koju načelnik općine Josip Krnić želi pretvoriti u prednost: „BDP po glavi stanovnika u Babinoj Gredi je 900 kuna, a, primjerice, u Medulinu je 14.500 Kn. Trenutno, to je naš nedostatak, a mi to želimo pretvoriti u prednost pri prijavi na EU fondove u slijedećem financijskom razdoblju, bilo da ih raspisuje država Republika Hrvatska, bilo da dolaze izravno iz EU.” Što će Europska komisija od 45 babogredskih projekata financirati i koliko će to novca biti, znat će se do polovice slijedeće godine (tj. do lipnja, 2021. godine), no to malo mjesto u istočnoj Slavoniji pokazalo je već sada kako odlučan lokalni tim s vlastitom inicijativom može postići uspjeh europskih razmjera.
